HRVATSKA NE SMANJUJE OTPAD

RH je u tranziciju sustavno zanemarila provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Posljednjih godina Strategija ostaje ista, ali gotovo svaki novi ministar zaštite okoliš mijenja plan gospodarenja otpadom. Mediji slijede političke prioritete i nedovoljno informiraju o obvezi promišljanja o problemu otpadao prije nego što otpad nastane. Hrvatski građani nisu dovoljno educirani da otpad nastaje već u nabavi. S druge strane proizvođači i trgovci sustavno bezbrojnim promidžbenim porukama potiču građane da pretjerano kupuju. U Zagrebu je, nakon više od dvadeset godina, „potiho“ nestao jedini javni veliki (jumbo) plakat o prevenciji otpad. Mediji redovito informiraju kada političari otvore novo reciklažno dvorište, što je neprijeporno pozitivno, ali nikada nema vijesti o zatvaranju ili premještanju postojećeg.

Ulaskom u tranziciju otvora se niz velikih trgovina (supermarketa) i građani lakše kupuju, ali vrlo rijetke su RH vijesti da se tako bitno povećava količina ambalažnog otpada. Pakiranje robe povećava profit trgovaca, ali isključivo kupci plaćaju dodatnu ambalažu. Građani i plaćaju povećane troškove postupanja sa otpadnom ambalažom. On line trgovina još više povećava količinu otpadno ambalaže. Komfornije je kupovati jednom tjednom u centru sa velikim parkiralištem, a još je ugodnije naručiti robu iz fotelje uz dostavu na kućnom pragu. Moderno trgovanje je na prvi pogled jeftinije, ali bitno su veće i opasnije ugroze okoliša i osobito zdravlje ljudi.

Odlaganjem otpada u RH se nadoknađuju povećani troškovi gospodarenja otpadnom ambalažom (prvenstveno plastikom i papirom). Hrvatska se nalazi među EU zemljama koje najviše odlažu otpada i stalno je prijetnja uvođenje EU penala. Građani nisu ni informirani da za svaki kilogram nereciklirane plastike RH već plaća EU penale.

Usporedba učinkovitosti provedbe mjera izbjegavanja otpada (Izvor: eurostat)

Zemlja	BDP (USD)	Količina otpada (kg/a) 2004	Količina otpada (kg/a) 2022	Omjeri BDP 2022/2004	Razlika otpada (kg/a)
Austrija	56.036	580	803	1,38	214
Bugarska	15.885	260	375	1,44	148
Grčka	23.400	430	510	1,18	316
RH	21.865	305	475	1,56	289
Italija	39.003	480	540	1,13	925
Mađarska	22.141	410	460	1,12	295
Rumunjska	18.494	340	305	0,90	395
Slovenija	32.610	480	480	1,00	717
Srbija	12.282	265	294	1,11	84
Njemačka	54.343	580	610	1,05	1.464

U usporedbi sa susjednim zemljama i Njemačkom RH najmanje učinkovito provodi mjere smanjenja nastajanja otpada. U novom mileniju RH je najviše povećala količinu komunalnog otpada (56 %). Prema formuli Svjetske banke (WB) Hrvatska je najmanje smanjila količinu otpada (manje su samo Srbija i Bugarska). RH među EU zemljama prednjači u odlaganju otpada te naročito prekoračuje ciljanu vrijednosti smanjenja količine odloženog biorazgradivog otpada (otpadni papir je također biorazgradivi otpad). S druge strane mediji spremno dočekuju vijest kada odlagalište otpada ili centar za gospodarenje otpadom smrde. Sve češće su vijesti o požarima skladište ili pogona za recikliranje plastike. Hrvatska vrlo malo provodi EU legislativu o smanjenju otpadne ambalaže. Odlaganje odvojeno sakupljenog otpada povećava troškove i naročito je štetno, te zabranjeno EU legislativom. 

Uredio Zlatko Milanović